Što su to dobre bakterije?

Jeste li znali da u Vašem tijelu ima čak i do 10 puta više bakterijskih stanica nego Vaših vlastitih?

Istina je, i većina se nalazi u Vašim crijevima. No, ne morate paničariti – većina je potpuno bezopasna, pa čak i neophodna za normalno funkcioniranje organizma. Takve bakterije, koje imaju pozitivan utjecaj na čovjekov organizam, zovu se „dobre bakterije“. One žive u probavnom sustavu gdje čine zajednicu mikroorganizama – crijevnu mikrobiotu.

Brojna znanstvena istraživanja otkrila su da dobre bakterije mogu poboljšati ili pozitivno utjecati na probavu, imunitet, funkciju mozga i brojne druge fiziološke procese, a samim time i smanjiti rizik od mnogih bolesti. Neke studije pronašle su čak i poveznicu sastava crijevne mikrobiote sa rizikom od nakupljanja viška kilograma i pretilosti.

Što su probiotici?

Probiotici su najčešće proizvodi koji sadrže dobre bakterije. Njihova zadaća je potaknuti obnovu i uspostavljanje ravnoteže crijevne mikrobiote, a to mogu postići tako što će se nastaniti u crijevima ili pak svojim djelovanjem pomoći naseljavanju drugih dobrih bakterija u crijevima. Jednom kada se dobre bakterije nastane u crijevima one obavljaju cijeli niz funkcija, pridonoseći tako našem zdravlju.

Prema službenoj definiciji koju je predložila Svjetska zdravstvena organizacija, probiotici su „živi mikroorganizmi, koji, kada se unesu u dovoljnim količinama, imaju dobrobiti za zdravlje domaćina“.

Probiotički proizvodi najčešće sadrže bakterije roda Lactobacillus i Bifidobacterium i to u količinama od nekoliko stotina milijuna do više milijardi bakterijskih stanica, a mogu se naći i u obliku jogurta i sličnih prehrambenih proizvoda, ili pak u obliku dodataka prehrani. Dodaci prehrani sadrže mnogo veći broj probiotičkih bakterija nego prehrambeni proizvodi, a vrlo često sadrže i više različitih bakterijskih vrsta u istom proizvodu, što omogućava širu paletu djelovanja i više dobrobiti za zdravlje.

Zašto su važni mikroorganizmi u crijevima?

Vaš probavni sustav nastanjuju stotine vrsta mikroorganizama, a među njima prevladavaju bakterije. Crijevna zajednica bakterija, virusa i kvasaca naziva se crijevna mikrobiota i ona je, poput otiska prsta, jedinstvena za svaku osobu. Najveći dio svih mikroorganizama u probavnom sustavu nalazi se u debelom crijevu. Ukupna masa bakterija u probavnom sustavu iznosi čak oko 1,5 kg!

Crijevna mikrobiota ima brojne nezamjenjive funkcije, a možemo reći da je važna koliko i bilo koji organ u tijelu. Mikroorganizmi sudjeluju u metabolizmu hranjivih tvari, sudjeluju u sintezi vitamina, moduliraju imunološki odgovor, razgrađuju neprobavljiva vlakna na kratkolančane masne kiseline koje štite sluznicu crijeva i djeluju protuupalno, a mogu utjecati i na ponašanje i raspoloženje.

Naravno, navedeni procesi pravilno funkcioniraju samo ako je crijevna mikrobiota u ravnoteži.

Kako prepoznati narušenu ravnotežu crijevne mikrobiote?

Crijevna mikrobiota je izrazito osjetljiva na stres i napore koje nosi moderan ubrzani način života, nutrijentima siromašna i nezdrava prehrana te loše navike. Osim toga, terapija antibioticima ili konzumiranje drugih teških lijekova će uzrokovati smanjenje broja dobrih bakterija i raznolikosti vrsta. Takvu neravnotežu prepoznajemo po neugodnim simptomima poput proljeva, nadutosti, plinova, zatvora, bolova u trbuhu i slično.

Znanstvena istraživanja potvrdila su povezanost neravnoteže crijevne mikrobiote sa nizom poremećaja i bolesti: pretilošću, sklonosti mentalnim bolestima, dijabetesom tipa II, metaboličkim sindromom, sindromom iritabilnog crijeva, kroničnim upalnim bolestima crijeva, čak i rizikom od kolorektalnog karcinoma.

Kako vratiti crijevnu mikrobiotu u ravnotežu i održavati je?

Kako bi ublažili i uklonili neugodne simptome uzrokovane poremećajem crijevne mikrobiote, potrebno je vratiti njezinu ravnotežu. To se može postići uzimanjem nekog od različitih oblika probiotičkih dodataka prehrani (suspenzije, kapsule, tablete za žvakanje itd.) ovisno o simptomima i potrebama organizma. Danas je na tržištu dostupna i široka paleta probiotičkih proizvoda sa dodatkom drugih blagotvornih sastojaka: enzima, vitamina ili prebiotika ­–  tvari koje potiču rast probiotičkih bakterija (npr. glukooligosaharidi ili inulin).

Takvi proizvodi mogu imati više dobrobiti za zdravlje: studije su pokazale da  određene vrste bakterija pomažu razgradnji laktoze i lipida, pomažu kod inzulinske rezistencije; smanjuju apsorpciju kolesterola što prevenira nastanak kardiovaskularnih bolesti; imaju zaštitno djelovanje tako da inhibiraju patogene, čine stjenku crijeva nepropusnom, pojačavaju imunološki odgovor i protuupalno djelovanje.

Za održavanje postignute ravnoteže također je vrlo važno pripaziti na prehranu. Preporučuje se raznolika prehrana bogata vlaknima, a namirnice koje ih sadrže su voće, povrće, mahunarke, orašasto voće, sjemenke i žitarice, te fermentirani proizvodi (npr. jogurt, kiseli kupus…). Vlakna su hrana za bakterije i njihov nedostatak će uzrokovati smanjenje broja i vrsta bakterija. Ono što također ne smijemo zaboraviti je uzimati dovoljne količine vode da bi se hranjive tvari otopile i bile dostupne za razgradnju i apsorpciju nutrijenata.

Imaju li dodaci prehrani s probiotičkim bakterijama nuspojave?

Dosadašnja istraživanja nisu pokazala nuspojave. Također, nije moguće predozirati se probiotičkim dodatcima prehrani jer se sav višak izlučuje putem stolice. Probiotici se uzimaju u obliku dodataka prehrani već nekoliko desetljeća te su se pokazali veoma sigurnima, a bakterijske vrste koje se u njima nalaze prisutne su u čovjekovoj prehrani kroz razne mliječne ili fermentirane proizvode već stotinama godina.

Proizvodi s dobrim bakterijama iz linije Prolife:

Odaberite državu

Pratite nas na društvenim mrežama
ZastupnikJGL
ProizvođačZeta

Design by: NIVAGO